Novac.ba | Homepage
Agencija nije inspektorat za kontrolu polisa

Agencija nije inspektorat za kontrolu polisa

0 Comments 🕔21.Mar 2014

Izvor: http://svijetosiguranja.hr/bih/clanak/2014/2/agencija-nije-inspektorat-za-kontrolu-polisa,380,12518.html
Generalno smo zadovoljni poštovanjem zakonskih i podzakonskih propisa u osiguranju i postupanjem društava u slučaju izricanja korektivnih mjera nadzora, a što se prije svega ogleda kroz činjenicu da sva društva zadovoljavaju uslove kapitalne adekvatnosti i da se struktura ulaganja sredstava kojima su pokrivene tehničke rezerve na nivou sektora kontinuirano poboljšava

Agencija za osiguranje Republike Srpske osnovana je Zakonom o društvima za osiguranje 2006. godine kao samostalna i neprofitna institucija Republike Srpske sa svojstvom pravne osobe i sjedištem u Banjoj Luci, koja za svoj ??rad odgovara Narodnoj Skupštini Republike Srpske. Agencija ima regulatornu i nadzornu funkciju u cilju zaštite lica koja imaju pravo na osiguravajuće pokriće i naknadu iz osiguranja kao i dobrobit industrije osiguranja. Gospođa Božana Šljivar Agencijom uspješno rukovodi već niz godina i jedan je od najrelevantnijih izvora informacija kada je u pitanju tržište osiguranja u Bosni I Hercegovini.

Gospođo Šljivar, možete li nam prokomentarisati rezultate poslovanja društava za osiguranje sa sjedištem u Republici Srpskoj u 2013. godini, kao i rezultate za cijelo tržište BiH, s obzirom da je Agencija za nadzor osiguranja F BiH objavila preliminarne podatke prema kojima su društva sa sjedištem u ovom entitetu ostvarila ukupno 386,9 miliona KM premijskog prihoda u prošlog godini? 

O ostvarenom finansijskom rezultatu u 2013. godini još je rano govoriti jer, shodno zakonu, društva za osiguranje imaju rok da nerevidirane finansijske izvještaje dostave najkasnije do kraja februara tekuće godine, dok je kraj aprila rok za dostavu revidiranih finansijskih izvještaja, zajedno s revizorskim izvještajem. Za sada se rezultati poslovanja mogu posmatrati samo sa stanovišta premije ostvarene na tržištu osiguranja Republike Srpske. Preliminarni podaci pokazuju da je obračunata premija u prošloj godini dostigla nivo od 158,9 miliona KM, uz rast od 3,8%. Posebno treba istaknuti činjenicu da je premija životnog osiguranja povećana oko 28%. Od 2006. godine, od kada se zvanično i sistemski prati statistika osiguranja, u 2013. godini ostvareno je najveće učešće životnog osiguranja u ukupno obračunatoj premiji od 15%. Učešće premije obaveznog osiguranja od autoodgovornosti ostalo je na istom nivou kao prošle godine, oko 60%, te kao takvo i dalje dominira u ukupnoj strukturi, ali uz konstantnu tendenciju pada od 2006. godine, kada je učešće iznosilo oko 80%. Ovakva statistika koju karakterišu pozitivne promjene, pokazuje da se tržište postepeno razvija u pravcu neobaveznih osiguranja.

Ekonomska situacija u cijeloj državi iz godine u godinu je sve kompleksnija, ali premijski prihod ipak konstantno raste. Da li ovaj pokazatelj porasta znači da treba biti optimista u pogledu razvoja tržišta osiguranja u BiH?

Od 2006. godine tržište konstantno raste u pogledu ostvarene premije i broja učesnika na tržištu, a i struktura portfelja se, kako sam već navela, pozitivno mijenja. Ipak, pokazatelji kao što su učešća premije u BDP (1,8%), premija po stanovniku (110 KM) i učešće premije životnog osiguranja u ukupnoj premiji (oko 15%) potvrđuju da je tržište osiguranja i dalje nerazvijeno, posebno u poređenju s drugim tranzicijskim zemljama u Evropi. Razloge zaostajanja treba tražiti, kako u opštim ekonomskim preduslovima tako i u posebnim kao npr. nedostatak kulture osiguranja te niskom nivou finansijske pismenosti stanovništva. Međutim, pokazatelj poput premije po stanovniku ukazuje da postoji prostor za rast i razvoj tržišta osiguranja. U tom smislu neophodna je i stimulativnija zakonska regulativa u smislu poreskih i drugih olakšica, kao i uspostavljanja različitih oblika obaveznog osiguranja po uzoru na razvijene evropske zemlje. Kod privrednih subjekata treba različitim mjerama i aktivnostima graditi spoznaju da osiguranje nije samo trošak, nego investicija koja poslovanje štiti od različitih rizika i obezbjeđuje kontinuitet.

Društvima za osiguranje ne može biti primarni ili čak isključivi cilj povećanje učešća na tržištu

S druge strane, razvoj tržišta ne zavisi samo od opšte ekonomske situacije i od regulatornog djelovanja, nego i od faktora kojima upravljaju sama društva za osiguranje, gdje se očekuje proaktivnije djelovanje. Društvima za osiguranje ne može biti primarni ili čak isključivi cilj povećanje učešća na tržištu, i to prije svega na tržištu obaveznog osiguranja od autoodgovornosti. Kvalitet usluge, različitost proizvoda prilagođenih domaćem tržištu, ukazuju na novu dimenziju razvoja tržišta.

Kao regulator, Agencija svojim aktivnostima želi da uspostavi stabilno tržište osiguranja, na kojem su društva za osiguranje dugoročno solventna, sposobna da upravljaju preuzetim rizicima, i naravno profitabilna. Treba takođe naglasiti da je u cilju razvoja tržišta finansijska edukacija i razvoj kulture osiguranja sve više u fokusu djelovanja Agencije.

Kakva je Vaša ocjena trenutne situacije na tržištu osiguranja u BiH, odnosno na dijelu tržišta koje nadzire vaša Agencija, posebno u pogledu poštovanja zakonskih i podzakonskih akata? 

Tržište osiguranja u cijeloj BiH u periodu krize i ekonomskih poteškoća pokazuje stabilnost. Na tržištu Republike Srpske uspostavljena je adekvatna institucionalna infrastruktura u smislu zaštite osiguranika i trećih oštećenih lica. Zaštitni fond funkcioniše kao fond za isplatu šteta u obaveznom osiguranju od autoodgovornosti, kada štetu prouzrokuje neosigurano ili nepoznato vozilo. Ombudsman u osiguranju je osnovan s ciljem zaštite legitimnih prava i interesa osiguranika, korisnika osiguranja i trećih oštećenih lica u slučaju spornih odnosa, nastalih iz osnova osiguranja s društvima za osiguranje i rješavanja sporova vansudskim putem.

Generalno smo zadovoljni poštovanjem zakonskih i podzakonskih propisa u osiguranju i postupanjem društava u slučaju izricanja korektivnih mjera nadzora, a što se prije svega ogleda kroz činjenicu da sva društva zadovoljavaju uslove kapitalne adekvatnosti i da se struktura ulaganja sredstava kojima su pokrivene tehničke rezerve na nivou sektora kontinuirano poboljšava. Dovoljno je da se podsjetimo da 2006. godine, kada je Agencija počela s radom, situacija nije bila ni približno takva. Pojedina društva ne ispunjavaju sve propisane uslove pa će se tokom ove godine pojačati nadzorne aktivnosti Agencije. Višegodišnji opšti problem je tzv. nelojalna konkurencije na tržištu osiguranja od autoodgovornosti.

Iz ugla Agencije na čijem ste čelu, koji su najveći problemi s kojima se susrećete u svom djelovanju? 

Kao što sam već istaknula to su problemi koji proizilaze iz tzv. nelojalnog ponašanja na tržištu obaveznog osiguranja od autoodgovornosti. Ovi problemi su izrazito složeni i nastajali su tokom dužeg vremenskog perioda, i to često u segmentima nadzora i regulatornog djelovanja koji je izvan nadležnosti Agencije. Društva za osiguranje, iako imaju propisom utvrđene premije osiguranja od autoodgovornosti ispod kojih ne smiju da naplaćuju osiguranje, na različite načine i kroz različite kanale troše značajan dio te premije kroz popuste, prilikom pribave osiguranja. Ovo može da znači da premija osiguranja nije adekvatno tržišno utvrđena (viša je od optimalne – ravnotežne) ili da se društva za osiguranje ne ponašaju racionalno, kako se očekuje od profitno orijentisanih subjekata, ili je u pitanju i jedno i drugo. Dodatni problem je to što u neposrednim kontrolama Agencija ne može uvijek dobiti validan dokaz da su visoki troškovi sprovođenja osiguranja posljedica popusta datih osiguranicima, odnosno posljedica nepoštovanje premijskog sistema autoodgovornosti. Iz navedenog proizilazi da je upravljanje troškovima i rizicima slaba tačka pojedinih domaćih društava za osiguranje. Zbog toga će u narednom periodu naglasak regulatornog djelovanja Agencije biti usmjeren upravo na razvijanje sistema upravljanja rizicima i interne aktuarske funkcije u društvima za osiguranja.

Pod pretpostavkom racionalnog ponašanja učesnika na tržištu osiguranja, deregulisano tržište osiguranja AO trebalo bi na dugi rok dovesti do uspostavljanja optimalnog nivoa cijena

S druge strane, Agencija konstantno iscrpljuje resurse na stalnu kontrolu primjene premijskog sistema autoodgovornosti, čak do nivoa pojedinačnih polisa što, prema međunarodnim standardima supervizije i direktivama EU, nije primarni, ili čak nije uopšte zadatak nadzornog organa. Pogrešno je stvorena percepcija od strane društava za osiguranje da je Agencija inspektorat za kontrolu polisa i nedozvoljenih popusta s osnovnim zadatkom da stalno kažnjava one koji ne poštuju premijski sistem u ovoj vrsti osiguranja.

Visoke posredničke provizije, popusti kroz razne oblike reklamiranja, varijabilne zakupnine, plaćanje tehničkog pregleda za osiguranika, davanje bonova za gorivo, gotovinske isplate po različitim osnovama, putni nalozi i gratis police samo su neki od načina na koji se izbjegava poštovanje zakonskih i podzakonskih propisa u djelovanju društava za osiguranje. Postoji li efikasan način suzbijanja ovih oblika nelojalne konkurencije, izuzev novčanog kažnjavanja društava?

Poslije velikog broja izvršenih kontrola i analiza, izricanja korektivnih i preventivnih mjera nadzora te novčanog, odnosno prekršajnog kažnjavanja, liberalizacija tržišta osiguranja AO nameće se kao jedini svrsishodan korak kojim se istovremeno približavamo standardima EU. Naime, različiti oblici nedozvoljenih popusta koji su se manifestovali kroz pojavne oblike koje ste i naveli, nastali su upravo kao posljedica regulisanih cijena i ograničenja dijela premije koji se može koristiti za troškove sprovođenja osiguranja kod obaveznog osiguranja od autoodgovornosti.

S druge strane, u uslovima liberalnog određivanja premije društva bi bila u mogućnosti, ako raspolažu s odgovarajućim podacima, da koriste veći broj varijabli, detaljniju i precizniju segementaciju tržišta, što može stvoriti razlike u cijeni i podstaknuti dalju konkurenciju. Pored toga, povoljnija pozicija na tržištu mogla bi se sticati ne samo putem nelojalne konkurencije i davanjem nedozvoljenih popusta, kao što je sada praksa, nego i kreiranjem dodatne vrijednosti za osiguranika (pružanje usluge direktne obrade šteta, paketi proizvoda s proširenim – dodatnim pokrićem, itd.).

Navedeno bi, pored ostalog, trebalo uticati i na relativno smanjenje troškova sprovođenja osiguranja, u prvom redu troškova pribave osiguranja, te optimalno iskorišćavanje internih prodajnih snaga društva za osiguranje.

Povećanje direktne prodaje, a smanjenje zavisnosti društava za osiguranje od posrednika u osiguranju koji drže dio portfelja, dovelo bi do svođenja zastupničkih provizija u osiguranju od autoodgovornosti na tržišno prihvatljiv nivo.

U kojoj je fazi inicijativa za izmjenu Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostalim obaveznim osiguranjima od odgovornosti? Kao dio izmjena u okviru ovog zakona najavljivano je ozakonjenje liberalizacije tržišta osiguranja. Kakvo je uloga Agencije za osiguranje RS u ovom projektu iza kojeg stoji i Svjetska banka?

Preciznije rečeno radi se o izradi novog Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju. Svrha donošenja ovog Zakona je usklađivanje pravnog poretka Republike Srpske s Direktivom 2009/103 EC o osiguranju od odgovornosti iz upotrebe motornih vozila, te stvaranje regulatornih pretpostavka za početak procesa liberalizacije i deregulacije tržišta obaveznog osiguranja od autoodgovornosti, u skladu sa zahtjevom treće direktive neživotnog osiguranja 92/49/EEC. U narednom periodu želimo kreirati regulatorni okvir u ovoj vrsti osiguranja koji obezbjeđuje proizvode usklađene s potrebama tržišta i s premijom koja odražava stvarne rizike. Tekst prednacrta ovog zakona bio je dostupan stručnoj i široj javnosti putem internet stranice Ministarstva finansija Republike Srpske, koje je i predlagač ovog zakona. Prema informacijama kojima raspolažem, zakon bi mogao relativno brzo da ide u skupštinsku proceduru. Tekst koji je do sada bio dostupan predviđa postepenu liberalizacija u utvrđivanju tarifa u obaveznom osiguranju od autoodgovornosti, a u cilju minimiziranja negativnih rizika koje ovaj proces nosi.

Agencija za osiguranje RS, zajedno s Agencijom za nadzor osiguranja FBiH, učestvuje u Projektu FIRST “BiH10295-Liberalizacija tržišta osiguranja od autoodgovornosti”, odobrenog u vidu tehničke pomoći Svjetske banke.  U toku projekta izvršiće se i sistematizacija, odnosno obrada statističkih podataka potrebnih za utvrđivanje tarifa u uslovima deregulisanog tržišta. Time stvaramo dosta realne pretpostavke da u regulatornom i nadzornom smislu budemo spremni za najavljenu liberalizaciju, a u cilju očuvanja stabilnosti tržišta.

Pojedini analitičari smatraju da BiH još uvijek nije spremna za uvođenje liberalizacije i da bi ona mogla donijeti samo negativne efekte, a govori se o tome da je u ovom momentu upravo u BiH tržište automobilske odgovornosti ponajviše liberalizovano, naravno van zakonskih okvira. Kako to komentirate?

Agencija za osiguranje Republike Srpske je u prethodnom periodu izvršila analize i pripremila informacije o uslovima i mogućnosti liberalizacije cijena (premija) obaveznog osiguranja od autoodogovornosti i osposobljenosti društava za ovaj proces. Obe informacije je razmatrala Vlada Republike Srpske, na osnovu kojih je donijela zaključak da je postepena liberalizacija cijena obaveznog osiguranja od autoodgovornosti prihvatljiv model za Republiku Srpsku. Mišljenja sam, imajući u vidu stanje našeg tržišta osiguranja, eksterne faktore koji utiču na funkcionisanje ovog segmenta osiguranja, iskustva drugih zemalja i sl., da se dugoročno mogu očekivati pozitivne promjene, ali uz uvažavanje rizika koje ovaj proces u prvoj fazi sa sobom nosi. Pod pretpostavkom racionalnog ponašanja učesnika na tržištu osiguranja, deregulisano tržište osiguranja od autoodgovornosti, zbog pojačane konkurencije, trebalo bi na dugi rok dovesti do uspostavljanja optimalnog nivoa cijena. Bez obzira na pozitivne promjene koje se mogu očekivati na duži rok, postoji i opasnost da društva za osiguranje formalno donesu adekvatne i aktuarski zasnovane tarife, ali da se i dalje u praksi nastavi s nedozvoljenim i netransparentnim davanjem popusta na premiju. Dovoljno je da jedno društvo počne sa takvim ponašanjem, pa da se izazove lančana reakcija.

Agencija konstantno iscrpljuje resurse na stalnu kontrolu primjene premijskog sistema AO, čak do nivoa pojedinačnih polisa, što nije primarni ili čak nije uopšte zadatak nadzornog organa

Svjesni smo da liberalizacija nije sama po sebi garancija da će tržište biti unaprijeđeno u pravcu uspješnijeg funkcionisanja. U tom smislu potrebno je provesti pripremne mjere, kako na strani regulatora, tako i na strani društava za osiguranje. Upravo u tome vidimo i značaj već spomentog projekta FIRST.

Zbog značaja osiguranja autoodgovornosti za stabilnost čitavog sektora osiguranja u RS, te rizika u pogledu nastavljanja prakse davanja nedozvoljenih popusta, smatram da u sadašnjim uslovima potpuna i nagla liberalizacija može da ima negativne posljedice na sektor u cjelini, ali i pojedina društava za osiguranje. S druge strane postojeće stanje je dugoročno neodrživo, pa je neophodno postepeno početi s procesom tzv. djelimične ili postepene liberalizacije. Naravno to je moje mišljenje, i u svakom slučaju treba sačekati i preporuke projekta tehničke pomoći Svjetske banke.

U ovom trenutku, prema informacijama iz medija, imamo paralelne procese izmjena osnovnih zakona o osiguranju u Federaciji i RS. Da li ima bilo kakve koordinacije u ovim procesima i da li ćemo na kraju dobiti zakonske okvire koje neće biti moguće harmonizirati, što nikako nije pozitivno ako prihvatimo činjenicu da se tržište sve više povezuje i da sve više društava posluje u oba entiteta? 

U Republici Srpskoj je aktuelna priprema nacrta Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, u čijoj izradi, pored predstavnika Ministarstva finansija RS, koje je i predlagač, učestvuju i predstavnici Agencije za osiguranje Republike Srpske te Udruženja društava za osiguranje RS i Udruženja aktuara RS. Zakon će svakako proći javnu i stručnu raspravu. Kako sam već istakla, cilj novog Zakona je usklađivanje s relevantnim EU direktivama, u mjeri u kojoj to odgovara trenutnom nivou razvijenosti našeg tržišta i poziciji pregovara EU i BiH. Ako su takve namjere i u FBiH, rezultat bi ipak mogao biti da imamo harmonizovane propise koji doprinose uređenju i razvoju tržišta. Mi smo otvoreni za međusobnu razmjenu ideja i iskustava, a imamo i odličnu saradnju s Agencijom za nadzor osiguranja u FBiH. Prepreke za harmonizaciju svakako nisu na našoj strani.

Što se tiče izmjena osnovnog Zakona o osiguranju, odnosno Zakona o društvima za osiguranje, nisam upoznata da je u Republici Srpskoj započeo takav proces,  tako da vam u tom pogledu ne mogu dati komentar.

Općenito, kako ocjenjujete saradnju sa Agencijom za osiguranje u BiH i Agencijom za nadzor osiguranja FBiH? Uz uvažavanje svih specifičnosti uređenja i organizacije u dva entiteta, da li je moguće očekivati u skorijoj budućnosti da će se društva za osiguranje susretati sa manje birokratskih prepreka u obliku različitih propisa za Federaciju i RS?

Smatram da imamo dobru saradnju i s Agencijom za nadzor osiguranje u FBiH i s Agencijom za osiguranje BiH. Naravno da uvijek ima i prostora i potrebe da se otvore novi aspekti saradnje, a na čemu se, u skladu s potrebama daljeg razvoja ovog sektora, kontinuirano i radi. Upravo su potrebe razvoja tržišta i smanjivanje tzv. birokratskih barijera uticale da se saradnja s Agencijom za nadzor osiguranja FBiH, koja se u početku zasnivala na zakonskoj obavezi razmjene podataka i informacija iz nadzora filijala u međuentitetskom poslovanju, usmjeri i ka usaglašenom regulatornom djelovanju i razmjeni konkretnih iskustava i praksi u provođenju nadzora. Konkretno, ovakav način zajedničkog i usaglašenog regulatornog djelovanja u prošloj godini rezultirao je unificiranjem načina osnivanja, poslovanja, izvještavanja i nadzora filijala u međuentitetskom poslovanju.

Realno je očekivati ne toliko osnivanje novih društava, koliko preuzimanje postojećih ili spajanja

Kakva su Vaša očekivanja u pogledu značajnijeg ulaska društava iz regiona i s razvijenih evropskih tržišta na tržište RS i BiH? 

Tržište osiguranja Republike Srpske je otvoreno za ulazak novih društava iz regiona i s razvijenih tržišta. S druge strane na cijelom tržištu BiH prisutan je relativno veliki broj društava za osiguranje (u odnosu na broj stanovnika, domaćinstava, vozilila itd.). Realno je očekivati ne toliko osnivanje novih društava, koliko preuzimanje postojećih ili spajanje. Postojeća regulativa, ali i ona koja je u pripremi, postavljaće sve složenije zahtjeve koje društva za osiguranje moraju da ispune, što će neka od njih natjerati da razmišljaju u pravcu različitih poslovnih kombinacija.

Da li se može očekivati veći rast premije osobnih, odnosno životnih osiguranja u RS u odnosu na autoodgovornost koja je, kao obavezna, dominantan vid osiguranja ne samo u Republici Srpskoj, nego u cijeloj BiH?

Statistika pokazuje kontinuirani dinamični rast premije životnog osiguranja, iako je učešće u ukupnoj premiji i dalje daleko ispod prosjeka EU. Sigurno je da tržište životnog osiguranja ima potencijal za razvoj, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da i u uslovima krize, uprkos pogoršanju životnog standarda, premija životnih osiguranja nastavlja da raste. Međutim, za dalji razvoj ovog tržišta, odnosno dugoročnog životnog osiguranja, bitni su podsticaji koje kreira država. Osiguranici bi se poreskim i drugim podsticajima trebali stimulisati da ne prekidaju osiguranje, ugovarala bi se osiguranja na duži rok, odnosno do odlaska u penziju te bi se dugoročno poboljšala finansijska sigurnost pojedinca. S druge strane ostvarili bi se i pozitivni makroekonomski efekti kroz akumulaciju domaće dugoročne štednje.

Povezani članci

Nova tri osiguravatelja agresivna u borbi za pozicije na bh. tržištu

Nova tri osiguravatelja agresivna u borbi za pozicije na bh. tržištu 0

Tri nova osiguravajuća društva u Bosni i Hercegovini, osnovana u ovoj godini, zauzimaju svoje pozicije

Dragan Šumatić novi direktor Atos osiguranja

Dragan Šumatić novi direktor Atos osiguranja 0

Dragan Šumatić, diplomirani ekonomista iz Doboja, imenovan je za generalnog direktora Atos osiguranja (nekadašnje Bobar

Tržište osiguranja RS poraslo za 11 odsto

Tržište osiguranja RS poraslo za 11 odsto 0

BANJALUKA, Tržište osiguranja Republike Srpske zabilježilo je rast u prvih sedam mjeseci ove godine od

Komentari