Novac.ba | Homepage
Grčka sve skuplja

Grčka sve skuplja

0 Comments 🕔21.Jul 2015

Grčka polako uvodi veći porez na dodanu vrijednost. Stručnjaci, međutim, sumnjaju da će sporni porez donijeti puno.

Najnoviji vic koji kruži Grčkom glasi: Kostas kupuje špagete u supermarketu, a blagajnica ga pita: “Je li Vam to za poklon? Hoćete li da upakujem?” Kostas odgovara: “Ne, hvala. Za mene je.” To je dobar znak kad se čovjek i u crne dane uspijeva našaliti. Ali, ipak nema puno mjesta smijehu. Od ovog ponedjeljka u Grčkoj će puno toga poskupiti. Povećava se PDV na osnovne prehrambene proizvode kao i na neke usluge, što je bio jedan od glavnih uslova kreditora koji je grčki parlament, nakon žučne rasprave, usvojio prošle sedmice.

Posljedice su sljedeće: za rižu, tjesteninu, kruh, peciva, kobasice, kafu, čaj, šećer i druge živežne namirnice porez na dodanu vrijednost (PDV) će biti povećan s 13 na 23 posto. U Grčkoj se nadaju da će se državna kasa na taj način brže puniti. Samo od kruha i peciva bi se u državnu kasu trebalo godišnje sliti 54 milijuna evra – naravno pod pretpostavkom da se konzum potpuno ne uruši.

Grci nemaju prognozu

Ali hoće li to stvarno tako i biti? Profesor ekonomije Panagiotis Petrakis smatra da je riječ o komplikovanoj situaciji na tržištu i da se još uvijek ne može ništa prognozirati. “Isto kao što povećanje poreza kratkoročno može povećati državni budžet, tako srednjoročno gledano može dovesti do recesije; a jedno ne isključuje drugo”, kaže ovaj stručnjak u razgovoru za DW. Konkretnije procjene, kaže, teško je sada dati. Jer, Grci su u posljednje vrijeme imali, takoreći na dnevnoj bazi, neobične ekonomske odnose tako da se skoro ništa ne može planirati, upozorava ovaj ekonomski stručnjak.

Na primjer zatvaranje banaka: “Strahujući za svoju ušteđevinu, mnogi građani nisu trošili manje već naprotiv, trošili su više i plaćali karticama. I to je ono što je impresivno u ovoj lošoj ekonomskoj situaciji – da se konjunktura, kada je riječ o određenoj vrsti robe, ne smanjuje već naprotiv iznenada povećava”, kaže Petrakis.

Očekuje se dodatno opterećenje kućnog budžeta

U studiji koju je objavio atenski Institut za istraživanje maloprodaje, više poreske stope već su opteretile kućni budžet u prosjeku za 157 evra godišnje. Porez će biti podignut i u gastronomskoj branši i u hotelijerstvu, a i taksi će odmah poskupiti. Ali to nije sve: mala preduzeća moraju računati s time da će plaćati veći porez i to retroaktivno od početka godine, neka vrsta solidarnog dodatka kod većih primanja.

Ipak, mnogi stručnjaci su sigruni da povećanje poreza na dodanu vrijednost skoro neće donijeti ništa u državnu blagajnu već će samo još pojačati tendencije ka recesiji u Grčkoj. “Ovakvi poreski nameti oduzimaju privrednom toku resurse i pogoršavaju recesiju”, kazao je u jednoj TV-emisiji ekonomist Mihalis Argyrou.

On smatra da ovim teškim mjerama postoji još samo jedan jedini razuman pandan – podsticaj u vidu investicija u Grčku i to sa srednjoročnim efektom. On takođe napominje da se moraju uvesti pouzdana pravila za potencijalne investitore. Prije svega bi bila važna pravna sigurnost i reforma javne uprave, kao i moderan stečajni zakon. Jer, na kraju krajeva Grcima se moraju dati optimistična očekivanja za sljedeću godinu. A na to bi trebala pripaziti sadašnja vlada”, kaže Argyrou.

Bez poreskih olakšica za ostrva

U pregovorima s kreditorima, Atina je prešla važnu crvenu liniju i ukinula poreske olakšice za grčka ostrva. Dugo vremena je porez na promet na ostrvima bio za 30 posto manji nego u ostatku Grčke. S tim je gotovo od 1. oktobra 2015. “Veći prihodi od poreza s ostrva bi trebali doprinijeti ostvarivanju godišnjeg cilja koji glasi – 2,2 milijarde evra od PDV-a”, kaže profesor Petrakis. Prema saopštenju Trgovačkog udruženja ESSE, troškovi života bi trebali skočiti za 12 posto.

Ali ima i dobra vijest: banke su otvorene ovog ponedeljka nakon tronedeljne pauze. Međutim, ni tu nema mjesta pretjeranom optimizmu jer ova odluka je u svakom slučaju samo simboličke prirode. Prema posljednjim informacijama i dalje su na snazi ograničenja u vezi toga koliko novca se može dnevno podići, a ugovori na oročenu štednju niti mogu biti prekinuti niti se štedni ulog može isplatiti u gotovom novcu.
Preuzeto sa: http: dw.com/hr

Povezani članci

Nove odluke o zaduženjima FBiH na tržištu kapitala od 120 mil. KM

Nove odluke o zaduženjima FBiH na tržištu kapitala od 120 mil. KM 0

Federalna vlada danas je donijela odluke kojima odobrava zaduženje Federacije BiH putem emisija obveznica i

MMF traži gašenje Banke Srpske!

MMF traži gašenje Banke Srpske! 0

BANJALUKA, Međunarodni monetarni fond (MMF) izričito je zatražio od Vlade Republike Srpske da otvori stečaj

Agonija BH Airlines: Radnici bez plata, napali ih i hakeri

Agonija BH Airlines: Radnici bez plata, napali ih i hakeri 0

Agonija radnika i kompanije BH Airlines se nastavlja. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine kao vlasnik

Komentari